Piše: Katarina Krdžić, viša konsultantkinja, Sektor za poslovni konsalting
Članak je objavljen u magazinu Svet bankarstva i investicija i Svet osiguranja
Ako Generacija Z želi da sazna nešto o štednji, investiranju ili kreditima, neće prvo otići na sajt banke. Pre će otvoriti TikTok, pogledati nekoliko kratkih klipova i čuti savete od ljudi koji pričaju jednostavno i razumljivo.
Prosečan raspon pažnje Generacije Z iznosi svega osam sekundi – dovoljno da se pogleda nekoliko TikTok videa, odgovori na poruku i otvori mejl. Ako u tom vremenu nešto ne privuče njihovu pažnju, gotovo je sigurno da neće ni kasnije. Upravo ta brzina reagovanja, kao i sposobnost istovremenog praćenja više tokova informacija, postali su ključni izazovi za sve industrije, uključujući bankarstvo.
Generacija koja je odrasla onlajn
Pripadnici Generacije Z odrasli su u digitalnom okruženju i navikli da im je sve odmah dostupno – informacije, komunikacija, zabava i novac. Upravo zato imaju visoka očekivanja od svakog digitalnog iskustva, a naročito od onih koja se tiču finansija.
Za razliku od starijih generacija koje su bankama verovale „na reč“, Generacija Z dovodi ceo sistem u pitanje i mnogo je manje lojalna brendovima. Banke su do sada komunicirale sa generacijama koje su bile donekle slične u navikama i očekivanjima, ali sada se suočavaju sa potpuno novom grupom korisnika - onima koji ne čekaju i ne vezuju se lako. Istraživanja pokazuju da su pripadnici ove generacije spremni da promene banku i do četiri puta češće od svojih roditelja, ako pronađu bolju uslugu ili praktičnije digitalno rešenje. Tradicionalno bankarstvo, gde je odnos sa savetnikom trajao decenijama, za njih više ne postoji. Važno im je da brendovi, pa i banke, dele njihove vrednosti i stavove o društvenim i ekološkim pitanjima.
Odlazak u ekspozituru postaje retkost i često se dešava samo kada im fali još nekoliko stotina koraka da dostignu svoj dnevni fitness cilj na pametnom satu. Njihova lojalnost zavisi isključivo od iskustva, a ne od tradicije. Ako aplikacija radi sporo ili usluga nije personalizovana, prelazak na novu opciju događa se u nekoliko klikova.
Tiktok umesto bankarskog savetnika
Ako Generacija Z želi da sazna nešto o štednji, investiranju ili kreditima, neće prvo otići na sajt banke. Pre će otvoriti TikTok, pogledati nekoliko kratkih klipova i čuti savete od ljudi koji pričaju jednostavno i razumljivo. Na toj mreži se formirao čitav prostor posvećen finansijama, takozvani FinTok, gde se o novcu govori na način koji je zanimljiv, blizak i realan.
Problem je što su banke u toj priči još uvek korak ili dva iza. Dok mlađi korisnici prate sadržaj na TikToku, YouTube Shortsima ili Instagram Reelsima, većina finansijskih institucija i dalje objavljuje na Facebooku ili TV-u, i to povremeno, bez jasne strategije. Čak i kada pokušaju da se obrate mlađoj publici, poruka često ne stigne do pravih ljudi, jer ne komuniciraju tamo gde ta publika zapravo „živi“ – na ekranima svojih telefona.
Jedan od retkih brendova koji je to razumeo je Revolut. Na Instagramu ima skoro pola miliona pratilaca i koristi Tik-Tok kao glavni kanal za predstavljanje svojih proizvoda i funkcionalnosti. Njihova komunikacija izgleda kao sadržaj koji bi sam korisnik mogao da podeli – opušteno, jasno i u vezi sa svakodnevnim situacijama. Revolut ide i korak dalje, nudeći mogućnost personalizacije platnih kartica u skladu sa estetikom i trendovima sa društvenih mreža. Na taj način, banka više ne deluje kao institucija, već kao brend sa kojim korisnici mogu da se poistovete.
Perosnalizacija kao nova norma
Jedan od razloga zašto Revolut ima toliku privlačnost među mlađima jeste osećaj da aplikacija razume korisnika. Sve možeš da prilagodiš sebi, od izgleda platne kartice do načina na koji pratiš troškove. Revolut je među prvima shvatio da je estetika podjednako važna kao i funkcionalnost. Kartice se mogu dizajnirati tako da prate lični stil, pa čak i trenutne TikTok trendove, dok aplikacija izgleda kao kombinacija društvene mreže i banke.
Iskustvo koje liči na društvene mreže
To je upravo ono što Generacija Z očekuje od digitalnih proizvoda: da budu jednostavni, estetski čisti i prijatni za korišćenje. Sve više bankarskih aplikacija danas prati taj princip. Dizajn je sveden, navigacija brza, a interfejs više podseća na Instagram nego na klasični bankarski meni. Korisničko iskustvo postalo je najvažniji deo svake interakcije sa brendom. Ako aplikacija deluje komplikovano ili vizuelno zastarelo, korisnik odlazi bez mnogo razmišljanja.
Od oflajn navika do onlajn zajednice
Dok globalni brendovi već godinama grade zajednicu i identitet kroz društvene mreže, domaće banke tek treba da uđu u taj prostor na pravi način. Strategija uspešnih brendova zasniva se na ličnom pristupu – poruke ne deluju korporativno, već autentično i blisko, čime se grade odnosi sa publikom koja digitalne kanale koristi svakog dana.
Na platformama kao što su TikTok i Instagram, gde se već formira nova generacija potrošača, prisustvo banaka ne bi trebalo da bude eksperiment već deo promišljene strategije. Kroz kratke i kreativne formate mogu da približe teme poput štednje ili investiranja na način koji je zanimljiv, duhovit i blizak svakodnevnom životu. Generacija Z očekuje da banke budu zabavne, ali i da nude stvarnu vrednost – da kroz sadržaj objasne, pojednostave i pokažu da razumeju potrebe svojih korisnika.
U svetu u kojem se gotovo sve obavlja kroz nekoliko dodira na ekranu – od naručivanja hrane do plaćanja računa – očekuje se da i banke postanu deo te svakodnevne digitalne rutine. One koje to prepoznaju na vreme ne samo da će biti primećene, već i ostati relevantne kada pažnja prođe. Generacija Z ne menja samo način na koji banke komuniciraju, već i samu predstavu o tome šta bankarstvo treba da bude. Očekuju da finansijske institucije budu brze, jednostavne i prisutne tamo gde ih već sreću svakog dana – na svojim telefonima, u aplikacijama i na mrežama koje koriste.
Kako im kupovna moć raste, njihov novac će ići onima koji ih razumeju, koji komuniciraju otvoreno i dele sličan pogled na svet. To nije lako za institucije koje su decenijama gradile reputaciju na pravilima i protokolu, ali vreme se promenilo. Da bi ostale relevantne, banke će morati da ulože više truda u privlačenje i zadržavanje ove generacije, uzimajući u obzir njihovu kratku pažnju, ogroman izbor alternativa i digitalnu lakoću kojom prelaze sa jednog brenda na drugi. Sve drugo zvuči kao čekanje na „pravi trenutak“ koji nikada ne dolazi. A Generacija Z, kao što znamo, ne čeka.