Skip to main content
Welcome to Deloitte
If we have selected the wrong experience for you, please change it above.

Tax Alert - September 2026 - Croatia

Proposal to introduce a Corporate Income Tax on Excess Profit Margins

The Croatian Government has proposed amendments to the Corporate Income Tax Act introducing a one-off corporate income tax on excess profit margins for the 2026 tax period as part of its anti-inflation measures (hereinafter: the “Draft Act”).

Tax Alert | September 2026 | Croatia

Proposal to introduce a Corporate Income Tax on Excess Profit Margins

The Croatian Government has proposed amendments to the Corporate Income Tax Act introducing a one-off corporate income tax on excess profit margins for the 2026 tax period as part of its anti-inflation measures (hereinafter: the “Draft Act”).

The Draft Act was subject to public consultation until 30 August 2026, and the amended text was adopted by the Croatian Government on 10 September 2026 and will be submitted to the Croatian Parliament. This Alert is based on the Draft Act as adopted by the Government, noting that further amendments may be made during the legislative process before the Act is finally adopted.

Who is subject to the excess profit margin tax?

Taxpayers subject to the excess profit margin tax are medium-sized and large enterprises under the criteria set out in the Croatian Accounting Act which, based on VAT return data for 2026, make more than 50% of the value of their supplies in Croatia.

Newly established enterprises filing a corporate income tax return for their first tax period are excluded from the measure.

How is an excess profit margin determined?

For the purposes of this tax, the profit margin is determined as the ratio of profit to total revenue reported in the corporate income tax return, after applying the specific adjustments prescribed by the Draft Act.

For purposes of determining the historical profit margin, only positive profit margins after the prescribed adjustments are taken into account, with the historical profit margin determined as their average, or based on the individual positive profit margin where a positive profit margin is established in only one preceding tax period. The Draft Act does not prescribe a methodology for determining the historical profit margin, and consequently the excess profit margin, where a taxpayer did not achieve a positive profit margin in any of the three preceding tax periods.

An excess profit margin would arise where the profit margin for 2026 is more than 15% higher than the historical profit margin, i.e. where it exceeds 115% of the historical profit margin.

The tax base for the excess profit margin tax would be determined by applying the excess profit margin increase indicator to the adjusted revenue generated in 2026. The resulting tax base would be subject to a 50% tax rate.

To prevent double taxation of the same portion of the tax base, the regular corporate income tax base is reduced by the amount of the tax base subject to the excess profit margin tax. The excess profit margin tax would not affect the calculation of corporate income tax advances for 2027, which would be determined based on the regular corporate income tax liability before applying the reduction resulting from the excess profit margin tax.

The excess profit margin tax would be calculated for the tax period commencing in 2026 and reported and paid simultaneously with the regular corporate income tax for that tax period. In the event of a change in the tax period during 2026 or a change in the tax period in preceding tax periods, the relevant calculations would be determined based on tax periods lasting at least 12 months.

Specific Adjustments

For purposes of calculating the profit margin for 2026 and the preceding tax periods, certain revenues, expenses, gains and losses are excluded in order to eliminate the effects of certain extraordinary or business-specific events from the calculation.

Among other items, the following are excluded:

  • certain revenues arising from (pre)bankruptcy proceedings;
  • dividends and profit shares;
  • compensation received and amounts awarded by courts;
  • revenues, expenses, gains and losses arising from the disposal of tangible and intangible fixed assets, as well as shares and equity interests in companies in which the taxpayer holds more than a 10% interest in the capital, with the disposal in related-party transactions subject to the condition that it is completed by 30 June 2026;
  • gains and losses arising from statutory changes;
  • depreciation of tangible and intangible fixed assets;
  • finance income and expenses, as well as realized and unrealized results from financial assets, except for financial institutions and taxpayers whose finance income accounts for more than 50% of total revenue; and
  • revenues and expenses relating to foreign business units.

For taxpayers that have carried out statutory changes during 2026 or the preceding tax periods, such changes will be taken into account when calculating the excess profit margin. Detailed rules on the treatment of statutory changes, as well as other rules required for the implementation of the measure, are expected to be prescribed by the Corporate Income Tax Regulation.

What does this mean for taxpayers?

Although the measure is intended to apply on a one-off basis, the potential tax liability for 2026 will require an assessment of historical results for 2023–2025 and results achieved in 2026, together with the application of the specific adjustments prescribed by the Draft Act.

Taxpayers that may fall within the scope of the measure should consider assessing their potential tax exposure during 2026, including a comparison of profit margins for 2023–2025 and 2026 and the impact of the proposed adjustments. Particular attention should be given to taxpayers that have undertaken M&A transactions or statutory changes during the relevant periods, operated through foreign business units, or generated significant finance income/expenses or results from financial assets.

The Draft Act provides that detailed rules for the implementation of the measure, including the treatment of statutory changes, the determination of the value of goods and services, the calculation of the tax liability and the content of the tax return form, will be further prescribed by the Corporate Income Tax Regulation.

Tax Alert | Kolovoz 2026. | Hrvatska

Prijedlog uvođenja poreza na dobit na prekomjernu profitnu maržu

Vlada Republike Hrvatske predložila je izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit kojima se za porezno razdoblje 2026. godine uvodi jednokratni porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu kao dio antiinflacijskih mjera (dalje u tekstu: Prijedlog ili Prijedlog Zakona).

Prijedlog Zakona bio je u javnom savjetovanju do 30. kolovoza 2026. godine, a izmijenjeni tekst Vlada je usvojila 10. rujna 2026. godine te će ga uputiti u saborsku proceduru. Ovaj Alert temelji se na tako usvojenom tekstu Prijedloga Zakona, pri čemu su tijekom daljnjeg zakonodavnog postupka moguće izmjene do konačnog usvajanja Zakona.

Tko je obveznik poreza na prekomjernu profitnu maržu?

Obveznici poreza na prekomjernu profitnu maržu su srednji i veliki poduzetnici prema kriterijima Zakona o računovodstvu koji, na temelju podataka iz prijava PDV-a za 2026. godinu, više od 50% vrijednosti svojih isporuka ostvare u tuzemstvu.

Novoosnovani samostalni poduzetnici koji podnose prijavu poreza na dobit za svoje prvo porezno razdoblje izuzeti su.

Kako se utvrđuje prekomjerna profitna marža?

Za potrebe ovog poreza profitna marža utvrđuje se kao omjer dobiti i ukupnih prihoda iskazanih u prijavi poreza na dobit, nakon primjene posebnih usklađenja propisanih Prijedlogom Zakona.

Za povijesnu profitnu maržu uzimaju se u obzir samo pozitivne profitne marže nakon propisanih usklađenja, pri čemu se koristi njihov prosjek, odnosno pojedinačna pozitivna profitna marža ako je utvrđena samo u jednom prethodnom razdoblju. Prijedlog Zakona ne propisuje način utvrđivanja povijesne, pa tako ni prekomjerne profitne marže u slučaju kada porezni obveznik nije ostvario pozitivnu profitnu maržu niti u jednom od tri prethodna porezna razdoblja.

Prekomjerna profitna marža nastaje kada je profitna marža za 2026. godinu više od 15% veća od povijesne profitne marže, odnosno kada prelazi 115% povijesne profitne marže.

Na temelju utvrđenog odstupanja izračunava se porezna osnovica prekomjerne profitne marže primjenom odgovarajućeg indikatora prekomjernog porasta na usklađene prihode ostvarene u 2026. godini. Na tako utvrđenu poreznu osnovicu primjenjuje se stopa od 50%.

Kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje istog dijela osnovice, osnovica redovnog poreza na dobit umanjuje se za iznos porezne osnovice na koju je utvrđen porez na prekomjernu profitnu maržu. Porez na prekomjernu profitnu maržu neće utjecati na izračun predujma poreza na dobit za 2027. godinu, koji će se utvrđivati na temelju redovne porezne obveze prije primjene umanjenja po osnovi poreza na prekomjernu profitnu maržu.

Porez na prekomjernu profitnu maržu obračunavao bi se za porezno razdoblje koje započinje u 2026. godini, a prijavljivao i plaćao istodobno s redovnim porezom na dobit za to porezno razdoblje. U slučaju promjene poreznog razdoblja tijekom 2026. godine ili promjene poreznog razdoblja u prethodnim poreznim razdobljima, potrebni izračuni utvrđivali bi se prema poreznim razdobljima koja traju najmanje dvanaest mjeseci.

Posebna usklađenja

Pri izračunu profitne marže za 2026. i prethodna porezna razdoblja isključuju se određeni prihodi, rashodi, dobici i gubici kako bi se iz izračuna uklonili učinci pojedinih izvanrednih ili poslovno specifičnih događaja.

Između ostalog, isključuju se:

  • određeni prihodi iz predstečajnih i stečajnih postupaka;
  • dividende i udjeli u dobiti;
  • naplaćene naknade štete i sudski dosuđeni iznosi;
  • prihodi, rashodi, dobici i gubici od otuđenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine te dionica i udjela u društvima u kojima porezni obveznik ima više od 10% udjela u kapitalu, pri čemu se za transakcije s povezanim osobama primjenjuje uvjet da je otuđenje provedeno do 30. lipnja 2026. godine;
  • dobit i gubici iz statusnih promjena;
  • amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine;
  • financijski prihodi i rashodi te realizirani i nerealizirani rezultati od financijske imovine, osim kod financijskih institucija i poreznih obveznika kod kojih više od 50% prihoda čine financijski prihodi; i
  • prihodi i rashodi koji se odnose na inozemne poslovne jedinice.

Kod poreznih obveznika koji su tijekom 2026. ili prethodnih poreznih razdoblja proveli statusne promjene, takve će se promjene uzeti u obzir pri izračunu prekomjerne profitne marže. Detaljna pravila o postupanju sa statusnim promjenama, kao i druga pravila potrebna za provedbu mjere, trebala bi biti uređena Pravilnikom o porezu na dobit.

Što to znači za porezne obveznike?

Iako je riječ o jednokratnoj mjeri, potencijalna porezna obveza za 2026. godinu zahtijevat će analizu povijesnih rezultata za 2023.-2025. i rezultata ostvarenih u 2026. godini, uz primjenu posebnih usklađenja predviđenih Prijedlogom Zakona.

Porezni obveznici koji bi mogli biti obuhvaćeni mjerom trebali bi već tijekom 2026. godine procijeniti potencijalnu poreznu izloženost, uključujući usporedbu profitnih marži za 2023.–2025. i 2026. godinu te učinak predloženih usklađenja. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti poreznim obveznicima koji su tijekom relevantnih razdoblja proveli M&A ili statusne promjene, poslovali kroz inozemne poslovne jedinice ili ostvarivali značajne financijske prihode/rashode ili rezultate od financijske imovine.

Prijedlogom je predviđeno da će se pravila o provedbi mjere, uključujući način postupanja sa statusnim promjenama, utvrđivanja vrijednosti roba i usluga, izračuna porezne obveze i sadržaja obrasca za prijavu, detaljno propisati Pravilnikom o porezu na dobit.

Did you find this useful?

Thanks for your feedback