Ovo je peta godina kako Deloitte, na temelju svoje ekspertize i međunarodne mreže ureda, objavljuje listu 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi (Deloitte Central Europe Top 500), koja je postala relevantan pokazatelj omjera snaga gospodarstava u regiji. Lista je sastavljena na temelju konsolidiranih prihoda tvrtki za fiskalnu godinu koja je završila 2010.

Na ovogodišnjoj Deloitteovoj listi 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi nalazi se 13 hrvatskih tvrtki. Kao i prošle godine, najbolje plasirana hrvatska tvrtka je koncern Agrokor, koji je na regionalnoj listi zauzeo 28 mjesto. Agrokor slijede INA grupa (30. mjesto), HEP grupa (85.), Konzum (97.), HT grupa (140.), Prirodni plin (242.), Zagrebački holding (351.), HEP-Proizvodnja (370.), Podravka (409.), HEP-Operator (422.), VIPnet (451.), HŽ (466.) i Mercator-H (486.). HT grupa, iako peta hrvatska tvrtka, s 251 milijuna eura neto dobiti daleko je najprofitabilnija od svih hrvatskih tvrtki, dok je HEP bio drugi najrofitabilniji s 200 milijuna eura neto dobiti.

Medijski partner:

Komentari po industrijama

• Sektor robe široke potrošnje
  Slaven Ćurić, menadžer u Odjelu za financijsko savjetovanje
• Farmaceutska industrija
  Janez Škrubej, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje
• Energetika i resursi
  Ivica Krešić, direktor u odjelu za Financijsko savjetovanje
• Financijski sektor
  Ivan Fabijančić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje

Sektor robe široke potrošnje

Slaven Ćurić, menadžer u Odjelu za financijsko savjetovanje

Tvrtke iz sektora robe široke potrošnje zauzele su visoke pozicije na Deloitteovoj rang listi. Pet najbolje plasiranih tvrtki prema prihodima u 2010. u sektoru robe široke potrošnje u Adria regiji su Agrokor (28.), zatim Mercator grupa (39.), Delta holding (86.), Konzum (97.) te Gorenje grupa koja je zauzela 114. mjesto na listi.

Do pada prihoda u 2010. nije došlo ili je pad bio neznatan. S druge strane, neto dobit kompanija pokazuje snažne oscilacije kao posljedica promjena ponašanja kupaca većeg naglaska na cjenovnu osjetljivost i istodobnu sposobnost prilagođavanja tvrtki na izazove u obliku rastućih cijena sirovina i energije, fluktuacija valutnih tečajeva i promjene u poreznim sustavima u uvjetima slabog oporavka u Adria regiji.

Sporiji oporavak Adria regije u odnosu na ostatak Srednje Europe utjecao je na nešto lošiji plasman tvrtki iz sektora robe široke potrošnje. Osim Gorenja, sve ostale kompanije iz ove regije zabilježile su niži plasman nego 2009. godine.

Vodeće kompanije iz sektora robe široke potrošnje u Hrvatskoj većinom su uspjele povećati prihode, usprkos padu prometa robe od 1,8% u trgovini na malo tijekom 2010., odnosno 1,2% nižem obimu bruto domaćeg proizvoda.

Ekonomska kriza imala je za očekivanu posljedicu veći broj transakcija preuzimanja i spajanja u Adria regiji. Najveće takve transakcije u sektoru robe široke potrošnje su preuzimanje Droga Kolinske od strane Atlantic grupe kao i preuzimanje Delta Maxija od strane belgijske Delhaize grupe. Tijekom prve polovice 2011. godine, kćerka tvrtke Agrokora u Srbiji, IDEA, preuzela je šest prodajnih objekata Tuš Marketa u Srbiji.
Globalna ekonomska kriza u 2010., zajedno s daljnjom konsolidacijom sektora trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, rezultirala je većom proizvodnjom i potrošnjom trgovačkih marki. Trgovačke marke u Hrvatskoj su tijekom 2010. bile prisutne u gotovo svim većim trgovačkim lancima, dok je u onim najvećim kod proizvoda pod trgovačkom markom primjetna prisutnost nekoliko razina kvalitete i cijene.

Srednjoročno gledano, može se očekivati da će sektor robe široke potrošnje u Hrvatskoj rasti kao rezultat oporavka nacionalnog gospodarstva i povećanja raspoloživog dohotka. Međutim, glavni izazov rastu ovog sektora dolazit će od kretanja cijena energije i osnovnih životnih namirnica što je primarno posljedica globalnih trendova. Izgledi za gospodarstvo u 2011. bolji su od onih kojima smo svjedočili u prošloj godini. Tvrtke primarno fokusirane na hranu i pića vjerojatno će imati svjetliju budućnost od onih usmjerenih na proizvodnju dugotrajnih dobara. 

 Vrh stranice

Farmaceutska industrija

Janez Škrubej, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje

Kao i proteklih godina, samo su tri farmaceutske kompanije Adria regije bile kandidati za plasman na CE top 500 listu, a radi se o proizvođačima lijekova, Krki, Leku i Plivi. Ni ovaj puta se ni jedna veledrogerija iz regije nije našla među 500 najvećih. Veledrogerije su i dalje usmjerene na svoja matična tržišta, i tek bi njihovo spajanje moglo iznjedriti dovoljno velikog igrača, koji bi se uspio plasirati među 500 najvećih u Srednjoj Europi.

Iako uz teže uvjete poslovanja u odnosu na 2009. godinu, Krka je uspjela ostvariti veće prihode od prodaje i zauzima 164. mjesto na rang-listi. Međutim, takav rezultat nije bio dovoljan da spriječi njezin pad za pet mjesta u usporedbi s prethodnom godinom. Lek je ostvario nešto niže prihode od prodaje u odnosu na 2009. godinu i zabilježio znatan pad (za 124 mjesta) našavši se na 362. mjestu rang-liste. Pliva nije obznanila konsolidirane rezultate poslovanja za 2010. godinu, tako da ove godine nije niti uvrštena u rang-listu. Zbog veličine tržišta četiri najveće farmaceutske tvrtke dolaze iz Poljske, dok je Krka, kao najveća iz ovoga sektora u regiji Adria, sedma farmaceutska tvrtka po veličini u Srednjoj Europi.

Uspješno očuvavši svoju neovisnost, Krka je uspjela i početkom 2011. godine ostvariti izvrsne rezultate, ponajviše zahvaljujući kvalitetnim poslovnim odlukama u prošlosti te intenziviranim marketinškim i prodajnim aktivnostima na tržištu. Pliva, Hemofarm i Lek posluju kao dio globalnih strateških igrača Teve, Stade, odnosno Novartisa, pri čemu Teva i dalje globalno dominira u proizvodnji generičkih lijekova. Što se tiče drugih lokalnih i još uvijek neovisnih proizvođača, nemoguće je ne zapaziti izvrsne rezultate Jadran Galenskog laboratorija iz Hrvatske, koji, zahvaljujući svojoj niši proizvoda ubrzano raste. Belupo iz Hrvatske i Alkaloid iz Makedonije su također u razgovorima o daljnjem produbljenju međusobne poslovne suradnje, koja bi mogla dovesti do njihovog spajanja i nastanka jačeg regionalnog subjekta.

Drugi veći proizvođači regije, Bosnalijek iz Bosne i Hercegovine i Galenika iz Srbije, očuvali su svoju neovisnost, unatoč prošlogodišnjim nastojanjima za njihovom privatizacijom. Galenika je prošle godine dovršila gradnju novog modernog proizvodnog pogona koji će joj omogućiti da svoje proizvode izvozi na zapadno tržište. Srbijansko farmaceutsko tržište je prošle godine doživjelo brojne promjene, osobito u segmentu distribucije lijekova, a stječe se dojam da će se karte još jednom dijeliti, što znači da se još ne zna tko će izaći kao pobjednik. Srbijansko tržište i dalje je privlačno zbog trenutno niske potrošnje lijekova po glavi stanovnika u odnosu na prosjek Europske unije, te se očekuje da će veliki međunarodni subjekti tek pokazati svoj interes za njim.

Slovensko tržište distribucije lijekova doživljava određene potrese jer najveći farmaceutski maloprodajni lanac, koji je u državnom vlasništvu, Ljubljanske lekarne, osniva svoju vlastitu veledrogeriju LL Grosist. Rezultati širenja bit će vidljivi kroz godinu-dvije s obzirom na to da će takav potez utjecati na tržišne udjele Kemofarmacije (Celesio), Salusa i Farmadenta.

Očekuje se daljnja konsolidacija farmaceutskog sektora na globalnoj razini zbog nastojanja tvrtki da ostvare prednost otkupom prava na perspektivne postupke liječenja ili ulaskom na nova tržišta. Za očekivati je da će Adria regija stalnim približavanjem razine potrošnje onoj u Zapadnoj Europi, još uvijek nižim troškovima rada i dostupnošću izvrsne baze farmaceutskog know-howa u regiji i dalje privlačiti globalne strateške igrače.

 Vrh stranice

Energetika i resursi

Ivica Krešić, direktor u odjelu za Financijsko savjetovanje

Sektor energetike i resursa najvećim je dijelom stabilan sektor u kojem se promjene ne događaju brzo. Na listi najvećih energetskih tvrtki u Hrvatskoj i regiji već dugo godina dominiraju isti igrači: INA, Petrol, HEP, NIS, EPS itd.

Kako je 2009. godinu u svijetu obilježio značajan pad cijene nafte i naftnih derivata, tako je u 2010. godini ponovno došlo do rasta tih cijena, što je rezultiralo znatnim rastom prihoda INE, Petrola i NIS-a u prošloj godini. S druge strane, cijene električne energije u regiji, koje su pod većim regulatornim utjecajem, bile su stabilne, te su tako prihodi elektroenergetskih tvrtki na listi također stagnirali.

Tradicionalno, na prvom se mjestu CE top 500 ljestvice našao poljski energetski gigant PKN Orlen. Za PNK Orlenom, koji je ujedno i prva kompanija na ukupnoj ljestvici, slijede mađarski MOL i ukrajinski Naftogas. Najveća tvrtka iz sektora energetike i resursa u Adria regiji u prošloj je godini ponovno bila INA grupa, s prihodom od 3,55 milijardi eura, što je povećanje od 16,6% u odnosu na 2009. godinu. Druga najveća energetska tvrtka na listi je i ove godine Petrol s prihodom od 2,80 milijardi eura te povećanjem od 20,1%, dok je ove godine treće mjesto zauzeo HEP s prihodom od 1,68 milijardi eura, što predstavlja rast od 3,0%. NIS, u većinskom vlasništvu Gazpromnjefta, je četvrti s prihodom od 1,57 milijardi eura i značajnim povećanjem prihoda od 24,2%, dok je s trećeg na peto mjesto pala Elektroprivreda Srbije s prihodom od 1,54 milijarde eura i padom od 1,0%.

U 2010. godini, nastavljena je regionalna konsolidacija u naftnom i plinskom sektoru, gdje su Petrol i Lukoil nastavili s politikom manjih akvizicija.

Također su nastavljene investicije u projekte proizvodnje električne energije iz alternativnih izvora, posebno vjetra. Planira se nekoliko projekata u sektoru biomase. Vodstvo u investicijama u alternativne projekte i dalje drže manje tvrtke, dok se najveće energetske tvrtke fokusiraju na održavanje postojećeg portfelja proizvodnje, uz planove za izgradnju novih blokova u postojećim termoelektranama. Izgradnja novih blokova nužna je ne samo zbog postojećeg energetskog deficita u regiji, nego i zbog toga što mnogim starijim blokovima, izgrađenim u jugoslavensko doba, uskoro istječe vijek trajanja.

Očekujemo da će potražnja za naftnim derivatima, prirodnim plinom i električnom energijom polako rasti u narednim godinama, s tim da će potrošnja plina i električne energije rasti nešto brže od potražnje za naftnim proizvodima, dijelom zbog supstitucije, a dijelom zbog poboljšanja efikasnosti korištenja naftnih derivata (primarno u sektoru transporta).

Kako su cijene električne energije u više zemalja regije, zbog utjecaja regulatora I izvršne vlasti, niže od tržišnih, u narednim godinama očekujemo postupnu konvergenciju cijena prema cijenama na bližim tržištima Europske unije (npr. Češka, Njemačka).

Zbog sporog oporavka gospodarstava regije u 2010. godini od posljedica recesije, u mnogim plinskim i elektroenergetskim tvrtkama došlo je do rasta dospjelih potraživanja prema sektoru industrije i sektoru građanstva. U 2011. godini očekujemo dodatne mjere aktivne državne politike kako bi se takva potraživanja reprogramirala kako ne bi došlo do zatvaranja proizvodnih tvrtki i iskapčanja građana, posebno zbog toga što u više zemalja regije uskoro slijede izbori. Eventualna nova recesija u uvjetima nepotpunog oporavka od recesije iz 2008/2009. godine, dodatno bi zaoštrila navedene probleme.

 Vrh stranice

Financijski sektor

Ivan Fabijančić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje

Protekla je godina bila obilježena neizvjesnošću koju je donijela kriza. Pored toga, označili su je i sporo rješavanje izazova Grčke, Španjolske, Irske, a od nedavno i Italije, kao i oslabljene gospodarske aktivnosti u Adria regiji. Navedeni su trendovi utjecali i na financijski sektor, odrazivši se u slabijim poslovnim rezultatima. Međutim, unatoč nepovoljnim gospodarskim kretanjima, financijski sektor regije ostaje stabilan, što je bitan preduvjet za početak oporavka. Nedavni „stres testovi“, provedeni u dijelu najvećih bankarskih kuća u regiji, upućuju na zaključak da su se one u stanju nositi s nadolazećim izazovima.
U odnosu na prošlu godinu, nije bilo promjena u vrhu ljestvice 50 najvećih banaka Srednje Europe. Na prvom mjestu, s aktivom koja je u 2010. iznosila 43 milijarde Eura, našla se poljska banka PKO BP, kao i prošle godine. Za njom slijede mađarski OTP, češki ČSOB i Česká spořitelna, te poljski Pekao.

Nakon ispadanja Hypo Alpe Adria banke Hrvatska s ljestvice 50 najvećih banaka Srednje Europe, na listi se ove godine našlo šest banaka iz Adria regije. Svoje su pozicije na listi zadržali NLB, ZABA, PBZ i Erste i Raiffeisen banke u Hrvatskoj, kao i Nova Kreditna Banka Maribor Grupa (NKBM).

Hrvatskim bankarskim sektorom još od vremena tranzicije dominiraju međunarodne grupacije, koje su prisutne i na većem dijelu tržišta regije. Zagrebačka banka se na ljestvici vodećih srednjoeuropskih banaka plasirala na 11. mjesto. Grupa NLB, unatoč značajnom povećanju rezervacija za loša potraživanja zabilježenom protekle godine, drži osmo. mjesto u Srednjoj Europi. PBZ se nalazi na 24. mjestu, a Erste banka Hrvatska i Raiffeisen banka Hrvatska našle su se na 34., odnosno na 43. mjestu.

Slično kao i prijašnjih godina, i 2010. donosi nastavak značajnog porasta rezervacija za loša i upitna potraživanja. Riječ je o logičnom nastavku čišćenja bilanci započetom u prethodnoj godini, koje je bilo posljedica značajnog povećanja portfelja loših potraživanja (tzv. Non Performing Loans). Podaci središnjih banaka pokazuju da je većina banaka, unatoč nastavku rasta troškova rezerviranja, ostala adekvatno kapitalizirana, pri čemu dobit prije rezervacija ostaje bez značajnijih promjena.

Jednako kao i u slučaju banaka, ni kod osiguranja nije bilo promjena među pet najvećih, u čijem se društvu nalazi i slovenski Triglav. Prvo je mjesto zauzeo poljski PZU, s 3.6 milijarde Eura ukupne zaračunate premije. Češke osiguravajuće kuće Česká Pojišťovna i Kooperativa pojišťovna zauzele su drugo i treće mjesto. Četvrto je mjesto pripalo još jednom osiguravatelju iz Poljske, Warti, dok je slovenski Triglav zauzeo peto mjesto na ljestvici 50 najvećih osiguravatelja Srednje Europe.

U osiguravateljnom sektoru Adria regije veliki regionalni nezavisni igrači i dalje zadržavaju svoje pozicije. Zaokret strateškog usmjerenja s tržišnog udjela na profitabilnost, što je još uvijek značajna novost, unatoč nepovoljnom gospodarskom okružju i nastavku negativnih kretanjima u segmentu životnih osiguranja, kod nekolicine društava počinje davati pozitivne rezultate. Osam osiguravateljnih tvrtki iz naše Adria regije našlo se među 50 vodećih u Srednjoj Europi. Pored slovenskog Triglava, na listi su se našle Zavarovalnica Maribor, Adriatic Slovenica i Vzajemnoj, hrvatsko Croatia osiguranje, Euroherc, Allianz Zagreb i srpsko Dunav osiguranje.

Najrazvijenije tržište u bližoj regiji je slovensko, što pokazuju i udjeli bruto premije u BDP-u, odnosno bruto premije po stanovniku. Prema oba pokazatelja, Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja regije. Još jedan znak razvijenosti tržišta jest i rasprostranjenost životnog osiguranja, koje uz osiguravateljnu ulogu u pravilu ima i štednu komponentu. Najveće slovensko osiguravateljno društvo Triglav, našlo se na petom mjestu, a slijede ga Zavarovalnica Maribor na 29. mjestu, Adriatic Slovenica na 28. mjestu i Vzajemna, specijalizirana za zdravstveno osiguranje, na 35. poziciji ljestvice.

Hrvatsko je tržište drugo po veličini, ali i po razvijenosti. U 2010. godini ono je zabilježilo pad premije od 1,8 posto mjereno u lokalnoj valuti, pri čemu je pad nešto izraženiji kod neživotnih osiguranja. Na hrvatskom tržištu djeluje ukupno 26 osiguravajućih društava. Od toga prvih pet osiguravajućih društava drži oko dvije trećine ukupnog tržišta. To govori u prilog činjenici da je, unatoč relativno velikom broju osiguravateljnih društava, tržište vrlo segmentirano. Razlog za tako velik broj društava leži dijelom i u percepciji da hrvatsko tržište ima značajan potencijal, što u vidu konvergencije prema EU, što u vidu daljnjeg rasta gospodarstva, pri čemu se očekuje daljnje povećanje premije i približavanje statistikama kakve danas ima Slovenija. Kao i prošle godine, najveće osiguravajuće društvo u Hrvatskoj je Croatia osiguranje (16. mjesto), iza kojeg na listi slijede Euroherc (47.), član Agram grupacije, te Allianz Zagreb (48.).

Na srpskom tržištu osiguravatelja vlada velika konkurencija: čak 22 osiguravatelja, što je u odnosu na premiju na tržištu znatno više nego u Sloveniji ili Hrvatskoj. Razlozi za toliki broj društava prije svega leže u uvjerenju da srpsko tržište zbog svog gospodarskog potencijala, broja stanovnika i vrlo niske penetracije pruža znatan potencijal za rast. Upravo zbog relativne nerazvijenosti tržišta, odnosno niske baze, moguće je primijetiti i rast premije životnih osiguranja, što je u skladu s postupnim sazrijevanjem tržišta i jačanjem svijesti stanovništva o životnim osiguranjima kao alternativnoj metodi štednje. Najveće društvo je Dunav osiguranje, koje se na listi CE Top 50 osiguranja plasiralo na 49. mjesto.

Vrh stranice