Četiri tvrtke proizvodnog sektora iz Hrvatske na listi

Ivana Turjak Čebohin, Manadžerica u Odjelu za reviziju u Deloitteu:
“Analizirajući poslovanje tvrtki iz procesne industrije, uočljivo je da su iste tijekom 2010. godine povećale svoje prihode od prodaje, te ostvarile bolje poslovne rezultate, bilo kroz smanjenje gubitaka u odnosu na prethodno razdoblje ili čak ostvarenje dobiti”

Autor: Ivana Turjak Čebohin, manager u Odjelu za reviziju

S 23 tvrtke na ovogodišnjoj Adria top 100 listi, sektor proizvodnje je treći po zastupljenosti, s obzirom na broj tvrtki, a njime dominira procesna i automobilska industrija.

S makroekonomskog gledišta, industrijska proizvodnja najosjetljivija je na potražnju potrošača i kamatne stope, što kretanja u ovoj gospodarskoj grani čini dobrim pokazateljem kretanja BDP-a i gospodarstva u cijelosti. U gotovo svim zemljama članicama EU, tijekom 2010. godine porasla je potražnja što je rezultiralo i oporavkom ovog sektora.

Vodeća zemlja u ovoj gospodarskoj grani nedvojbeno je Slovenija, a zatim slijedi Hrvatska. Iako ima značajne ekonomske potencijale, Srbija je na listi zastupljena sa tri tvrtke, US Steelom , Tarkettom i HIP Petrohemijom. Razlog tome treba tražiti u prošlim događajima u prošlosti koji su značajno usporili strane investicije, kao i cjelokupni napredak gospodarstva.

Tako je 2010. godine svoju poziciju na listi zauzelo čak 12 slovenskih tvrtki. Dobra pozicija slovenskih proizvodnih tvrtki na listi odraz je kombinacije dobrih rezultata na području infrastrukture i političke stabilnosti s jedne strane, te nešto slabijih postignuća na područjima kao što su tržišne prilike, tržište rada i politika prema stranim ulaganjima s druge strane.

Iz Hrvatske dolaze četiri tvrtke, Uljanik, Končar grupa, Petrokemija i Brodosplit.

S druge strane, broj tvrtki iz Bosne i Hercegovine se povećao (zbog veće dostupnosti podataka o tvrtkama), pa su se na ovogodišnjoj listi našao i Arcellor Mittal Zenica. Međutim, zbog trenutnih gospodarskih i političkih prilika, ne može očekivati značajan rast ove industrije u BiH. Unatoč poslovanju s gubitkom, na ovogodišnju se ljestvicu, zahvaljujući značajnom povećanju prihoda od prodaje u odnosu na 2009., plasirao i crnogorski Kombinat aluminijuma, Podgorica.

Za razliku od prijašnjih godina, kada su listom suvereno vladale tvrtke iz automobilske industrije, ove su godine više zastupljene tvrtke koje se bave procesnom industrijom. Analizirajući poslovanje tvrtki iz procesne industrije, uočljivo je da su iste tijekom 2010. godine povećale svoje prihode od prodaje, te ostvarile bolje poslovne rezultate, bilo kroz smanjenje gubitaka u odnosu na prethodno razdoblje ili čak ostvarenje dobiti. Vodeća tvrtka iz navedenog sektora je US Steel Serbia, koja je povećala svoje prihode u odnosu na prethodno razdoblje za čak 54 posto, uz istodobno smanjenje gubitka. Razlog takvog trenda u poslovanju tvrtki iz procesne industrije mogu se protumačiti kao kombinacija više čimbenika. S jedne strane, tvrtke su polučile rezultate optimizacije poslovanja koje su uvele tijekom globalne krize, poput smanjenja zaposlenih, te izbor najpovoljnijih sirovinskih resursa. Dok je s druge strane blagi oporavak na svjetskim tržištima omogućio povećanje prodaje za izvozno orijentirane tvrtke.

Idući podsektor po broju tvrtki je automobilska industrija (8 tvrtki od čega je 7 iz Slovenije i 1 iz Bosne i Hercegovine). Iako manja po broju tvrtki automobilska industrija generira 43% prihoda industrijskog sektora jednako kao i podsektor procesne proizvodnje. I dalje je vodeća tvrtka automobilske industrije slovenski proizvođač automobila Revoz, koji je po ostvarenim prihodima 4. slovenska tvrtka na listi, s otprilike 8 % udjela u izvozu ove zemlje u zadnjih nekoliko godina. Sve tvrtke automobilske industrije su povećale svoje prihode, te zadržale ili povećale dobit u poslovanju. Naime, nakon poremećaja na globalnom tržištu tijekom 2008.i 2009. godine, u 2010. godini dolazi do povoljnijih pomaka na međunarodnom tržištu, te između ostalog i do početka povećanja sklonosti potrošnji. Kako većina navedenih tvrtki iz ovog sektora ostvaruje prihode u zemljama koje su u fazi oporavka, isto se odrazilo i na ostvarene prihode.

Gospodarska kretanja na globalnoj razini u 2011. godini, međutim pokazala su da pretjerani optimizam nije bio opravdan. Naime, Njemačka koja je najvećim dijelom generirala pozitivne trendove tijekom 2010. godine i omogućila većini europskih zemalja izlazak iz recesije, tijekom 2011. godine bilježi usporavajući rast BDP-a, kao i smanjenje osobne potrošnje svojih građana. Istovremeno se zbog proračunskih deficita prezaduženih članica Europske unije produbila i kriza eurozone te usporio rast najvećih svjetskih gospodarstava.

Budući da su tijekom 2010. pozitivni pomaci u poslovanju tvrtki iz Adria regije bili prvenstveno rezultat poslovanja na tržištima koja su izlazila iz krize, daljnji razvoj situacije upravo na tim tržištima će se značajno odraziti na ove tvrtke, budući da utjecaj državnih antirecesijskih mjera na području regije nije pridonio procesu oporavka.