Najveći trgovački lanci Adria regije

Priopćenje za javnost Agrokor najveća tvrtka u maloprodaji u Adria regiji		Rang liste Top 25 Adria regije Top 10 u Hrvatskoj		Analiza stručnjaka Najveći maloprodajni lanci u Adria regiji

Prema rezultatima Deloitteova istraživanja trgovačkih lanaca u Adria regiji, Agrokorova maloprodaja tj. Konzum i Idea su, s 2, 861 milijardi eura ukupnih prihoda od prodaje, najveća maloprodajna grupa u 2010. godini. Radi se o plasmanu na temelju rezultata poslovanja koje su tijekom 2010. postigli Konzum u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Tisak, srpska Idea i bosanski TPDC. Na drugo se mjesto plasirala Mercator grupa, s ostvarenih 2,808 milijardi eura prihoda od prodaje, u 2010. godini. Treći igrač u Adria regiji je srpski trgovački lanac Delta Maxi, s nešto preko milijardu eura regionalnih prihoda u 2010. godini.

Konzum je, s nešto više od 1,57 milijardu eura prihoda od prodaje samo u Hrvatskoj, ujedno i najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj. Tisak i Mercator – H zauzeli su drugo i treće mjesto na listi najvećih u Hrvatskoj, a zatim slijede Plodine i Kaufland.

10 najvećih trgovačkih lanaca Adria regije

Detaljna analiza

Autori: Slaven Ćurić, Manager, Deloitte; Davor Tolić, Research Manager, Ipsos Puls; Maja Ćuk, Product Manager, Ipsos Puls

Nakon perioda stabilnog i relativno snažnog rasta, okončanog recesijom koja je započela 2008. godine, najveći maloprodajni lanci spremno su ušli u razdoblje blagog oporavka ekonomija na području Adria regije ⁽¹⁾. Drugim riječima, iako su u 2010. godini ekonomije ovih država još uvijek imale negativne stope rasta, sedam od deset ⁽²⁾ najvećih trgovačkih lanaca je povećalo svoje prihode.

Maloprodajni segment Agrokor grupe, čija većina prihoda dolazi od hrvatskog i bosanskog Konzuma, srpske Idee i hrvatskog Tiska, zadržao je vodeću poziciju na Deloitteovoj listi najvećih trgovačkih lanaca Adria regije. Kao i prošle godine, Mercator neznatno zaostaje za Agrokorovom maloprodajom, ali uz nešto snažniji rast od Agrokorova. Borba ovih dviju kompanija za primat na tržištu maloprodaje u Adria regiji još je zanimljivije pratiti u kontekstu trenutnog procesa prodaje većinskog vlasničkog paketa dionica Mercatora, jer je u trenutku pisanja ove analize Agrokor bio najizgledniji kupac.

Kriza sličnosti

Slaven Ćurić, menadžer u Deloitteu: “Još jedan od trendova koji ukazuje na sličnost među trgovačkim lancima je i trend prisutnosti na Facebooku. Na toj društvenoj mreži prisutno je više od 2/3 od 25 najvećih trgovačkih lanaca. U Hrvatskoj je, primjerice, Facebook najpopularnija društvena mreža među korisnicima interneta.”

Svojevrsni dvoboj ovih dviju trgovačkih grupa zanimljivo je pratiti i s aspekta globalnog trenda nazvanog „kriza sličnosti“. Sličnost se očituje u istim oblicima pakiranja, konstantnim ali zanemarivim poboljšanjima proizvoda, te povećanju portfelja proizvoda namijenjenih uskoj ciljnoj skupini potrošača. U slučaju Agrokorove maloprodaje i Mercatora, sličnost se može primijetiti u procesima komercijalizacije nekretnina (npr. eng. sale and lease back) kako bi se financiralo daljnje širenje maloprodajne mreže. Sličnost je također zamjetna i u pristupu trgovačkim markama, pa su tako oba trgovačka lanca uvela više serija trgovačkih marki. Osim toga, Agrokorova maloprodaja, kao i Mercatorova, u svoje su poslovanje uveli Internet trgovinu, te inovacije poput pružanja dodatnih usluga na blagajnama trgovina.

U pogledu trgovačkih marki na najvećim je tržištima Adria regije, hrvatskom, srpskom i slovenskom, zamjetan porast broja kupaca trgovačkih marki. Također, raste i udio pojedinaca koji trgovačke marke smatraju jednakima klasičnim markama. Ovi su trendovi izraženiji u Hrvatskoj i Sloveniji, nego u Srbiji, gdje je postotak kupaca trgovačkih marki nešto niži, kao i udio pojedinaca koji takve marke smatraju istovjetnim klasičnima. Najpopularnija trgovačka marka u Hrvatskoj i ove je godine Konzumov K Plus, za kojim slijede DM-ova Balea i Billina marka Clever.

Još jedan od trendova koji ukazuje na sličnost među trgovačkim lancima je i trend prisutnosti na Facebooku. Na toj društvenoj mreži prisutno je više od 2/3 od 25 najvećih trgovačkih lanaca. U Hrvatskoj je, primjerice, Facebook najpopularnija društvena mreža među korisnicima interneta.

Jednako kao i na globalnom tržištu, zamjetno je pomicanje fokusa s volumena prodaje na više profitne marže i veću operativnu efikasnost. Pritom Agrokor i Mercator, lideri u Adria regiji, nisu iznimke, budući da su obje kompanije povisile neto marže poslovanja.

Polarizacija kupaca

Najsnažniji rast među vodećim lancima u maloprodaji postigla je Schwartz Gruppe (Lidl + Kaufland). Kao najvažniji razlozi ovako snažnog rasta nameću se daljnje širenje ovih lanaca, ali i polarizacija kupaca. Do polarizacije kupaca došlo je uslijed krize, tijekom koje su Lidl i Kaufland uspjeli privući veći broj klijenata zahvaljujući imidžu trgovine diskontnih cijena, U slučaju Lidla zamjetan je trend rasta broja kupaca koji onamo odlaze kako bi obavili malu kupovinu, dok Kaufland bilježi porast broja kupaca koji odlaze obaviti veliku kupnju, odnosno kupnju koja prelazi 200 Kn. U Hrvatskoj Konzum ostaje vodeći trgovački lanac za obavljanje oba oblika kupovine.

Rast vodećih trgovačkih lanaca te smanjenje broja malih trgovina daljnji su dokaz konsolidacije na ovom tržištu. Između ostalog, konsolidacija na tržištu maloprodaje ima za posljedicu slabljenje uloge distributera i veleprodaje, što će za kompanije u tržišnom segmentu distribucije predstavljati opasnost za opstanak, te dovesti do eventualnih promjena u poslovnom modelu (primjer je npr. preuzimanje Droge Kolinske od strane Atlantic Grupe).

Budućnost

U nadolazećim godinama možemo očekivati da će monetarne vlasti u većini država Adria regije nastaviti ekspanzivnu politiku započetu 2009. i 2010., kako bi pokušale osigurati likvidnost i rast kredita, kao preduvjeta za oporavak ekonomija regije, a paralelno s time i privatne potrošnje. Unatoč naporima centralnih banaka država u regiji, stanovnici nastavljaju apstinirati od uzimanja kredita za financiranje potrošnje. Ovakav će se trend nastaviti zbog nekoliko čimbenika, pri čemu je važno istaknuti spor oporavak tržišta rada, nesigurnost zaposlenja, smanjenje raspoloživog dohotka, kao i učinke tečaja eura ili švicarskog franka. Ovdje je važno napomenuti da se očekuje kako će potrošnja osnovnih životnih dobara ostati relativno stabilna, dok se eventualni pad može očekivati kod potrošnje dugotrajnih dobara koja se prodaju u maloprodajnim lancima, što će uzrokovati optimizaciju zaliha ovih dobara u trgovačkim lancima, kao jednu od mjera povećanja efikasnosti poslovanja.

Još jedan od trendova koji je moguće očekivati u budućnosti je porast udjela kupovine putem interneta, koji se najčešće koristi za kupovinu odjeće, obuće, časopisa, knjiga i elektroničkih uređaja. 

______________________________

^{(1) Hrvatska, Srbija, Slovenija, BiH, Crna Gora, Makedonija
(2) Podatak o promjeni prihoda 2010/2009 za dm-drogerie markt ne postoji, uslijed nedostupnosti podatka o prihodu od prodaje koji je tvrtka ostvarila na BiH tržištu}

Vrh - Detaljna adaliza

Metodologija  

Trgovački lanci na razini regije su rangirani prema ukupnom prihodu od prodaje ostvarenom u 2010. godini. Ukoliko ukupni podaci na razini grupacije nisu bili dostupni, tada je podatak dobiven zbrajanjem odgovarajućih stavki pojedinačnih tvrtki. Zbog usporedivosti, svi su iznosi izraženi u Eurima. Podaci su prikupljeni iz javno dostupnih izvora.

Partner