Potencijali gradovaIstraživanje modela upravljanja i financiranja u gradovima |
 Potencijali gradova (Preuzmite PDF brošuru) |
Istraživanje Potencijali gradova, kao i mnoga druga prethodna istraživanja, otkrivaju složenost i različitosti u sustavu lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Analiza rezultata istraživanja pokazala je da kod većine gradskih uprava u Hrvatskoj s jedne strane postoji namjera i usmjerenost prema strateškom planiranju, a s druge strane stalna svijest o potrebi postizanja što kvalitetnijih rezultata, unutar postojećeg okvira ograničenih resursa. Jedan od ključnih faktora uspjeha je kvaliteta upravljanja financijama i ostalim poslovima iz djelokruga lokalnih vlasti.
Interesantno je da većina gradova koji su razvili strateške planove na temelju svojih konkurentskih prednosti, te prednosti identificiraju prvenstveno kao turističke i geoprometne. Uređene industrijske i poduzetničke zone, te komunalna infrastruktura tek su malen udio opisanih konkurentskih prednosti gradova. Taj podatak otkriva percepciju nepromjenjivih prirodnih i zemljopisnih zadanosti kao ključnog faktora lokalnog razvoja, ali i nedostatak proaktivnog definiranja vlastitih okolnosti.
„U Hrvatskoj je zrelo vrijeme promjena ustroja lokalnog sustava upravljanja. Četiri su osnovna pravca promjena: povećanje odgovornosti lokalnih tijela, promjene u teritorijalnoj podjeli i regionalizam, promjene u sustavu financiranja, te poboljšanje operativne učinkovitosti lokalne administracije“, ističe Prof.dr.sc. Josip Kregar, Predsjednik Upravnog odbora, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Pravni fakultet
Tek manji dio gradova, samo njih 15% koristi i bottom-up i top-down pristup u procesu izrade godišnjih planova. Najboljom praksom u posljednje vrijeme smatra se korištenje oba pristupa istovremeno. Stoga je većina procesa izrade planova jednosmjerna te im nedostaju snažni mehanizmi za feedback, monitoring i evaluaciju.
S druge strane, jako je visok udio gradova koji javnosti prezentiraju podatke o prihodima i rashodima u službenim glasilima i na web stranicama, što pokazuje usmjerenost gradova prema ostvarenju jednog od ključnih načela kvalitetnog i uspješnog lokalnog financiranja – odgovornost prema građanima.
Nešto više od polovice gradova ima iskustva s EU projektima, iako se to iskustvo uglavnom sastoji od nekoliko projekata na kojima rade po jedan ili dva službenika. Međutim, ohrabrujuća je činjenica da čak 84% gradova ima u planu koristiti EU fondove kao jedan od ključnih izvora financiranja razvojnih i infrastrukturnih projekata.
Stanje s ljudskim resursima u gradovima je šaroliko. Naime, podjednak je broj gradskih uprava koje smatraju da su im ljudski resursi nedovoljno razvijeni, kao i onih koji tvrde da imaju odgovarajuće razvijene ljudske resurse. Čak 18% gradskih uprava odgovorilo je da funkcija ljudskih resursa kod njih ne postoji.
Većina gradova pokazuje razumijevanje važnosti i tendenciju prema sve većoj informatizaciji. Iako se više od 80% gradova izjasnilo da ima cjelovit i povezan informatički sustav, a 85% smatra da imaju primjerenu informatičku opremu i softver, još uvijek ih 70% planira znatne investicije u informatizaciju u narednih 5 godina.
