INA - najveća energetska kompanija Adria regijeAdria Top 100 - Energetski sektor |
Ivica Krešić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje, Deloitte:
“Katastrofa u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima, nametnula je brojna pitanja vezana uz budućnost nuklearne energije, posebice u europskim zemljama”
Pripremio: Ivica Krešić, Direktor u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja
Sektor energetike i resursa, kako u regiji, tako i u svijetu, prolazi kroz dinamično razdoblje. Prosječne cijene nafte i naftnih derivata u 2010. godini značajno su porasle u usporedbi s godinom prije, kao posljedica globalnog oporavka od recesije, tijekom razdoblja od 2008. do 2009. godine. To je rezultiralo rastom prihoda većine naftnih tvrtki u regiji i u svijetu, koji se može uočiti i na Deloitteovoj Adria Top 100 listi, jer je energetski sektor prihodovno rastao 16%. Trend visokih cijena nafte nastavio se i u prvoj polovici 2011. godine, iako su probuđene bojazni od nove recesije utjecale na određeni pad cijena u posljednje vrijeme.
Katastrofa u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima, nametnula je brojna pitanja vezana uz budućnost nuklearne energije, posebice u europskim zemljama. Ovaj će trend u narednim godinama dati dodatni zamah razvoju čistijih, ne-nuklearnih izvora električne energije poput novih hidroelektrana, termoelektrana na plin, te elektrana pokretanih vjetrom, suncem i biomasom. Odluka o zatvaranju svih njemačkih nuklearki do 2022. već sada utječe na porast cijena uvezene električne energije za čitavu regiju, a ovakav će se trend nastaviti, i u budućnosti, sve dok se proizvodnja iz nuklearki ne nadomjesti dostatnim novim izvorima. Hrvatska i Srbija sada se vjerojatno neće odlučiti na izgradnju nuklearnih elektrana na svom teritoriju, a i vjerojatnost izgradnje novog bloka nuklearke Krško u Sloveniji je značajno smanjena.
Na ovogodišnjoj Deloitteovoj listi 100 najvećih tvrtki Adria regije 25 ih dolazi iz sektora energetike i resursa, odnosno 1 više nego godinu prije. Među 10 najvećih tvrtki u regiji, čak 6 ih je iz sektora energetike i resursa. Očekivano, po veličini prihoda od prodaje, predvodi INA (2. mjesto) , a za njom slijede Petrol (3.), HEP (5.), NIS (7.), Elektroprivreda Srbije-EPS (8. mjesto) i EFT (10.). S najvećim energetskim tvrtkama regije po prihodima se jedino mogu mjeriti tvrtke dominantno orijentirane na prodaju robe široke potrošnje.
Energetske gigante je moguće pronaći u svim zemljama regije. Čak 7 tvrtki s ovogodišnje Adria top 100 liste ima sjedište u Srbiji, a jednak ih broj dolazi i iz Slovenije. Također, 4 ih ima sjedište u Hrvatskoj, dok su se na listi našle i po 3 kompanije iz Bosne i Hercegovine i Makedonije, te jedna iz Crne Gore. Vidljivo je da sve zemlje regije imaju svoje energetske lidere na listi 100 najvećih tvrtki. Malo više od polovica energetskih kompanija spada u sektor nafte i naftnih derivata, dok ih ostatak spada u proizvodnju, trgovinu i distribuciju električne energije. INA, koja je prošle godine zabilježila gotovo 3,6 milijardi eura prihoda od prodaje, ujedno je i najveća energetska tvrtka u regiji, uz bok Agrokor grupi, kao najvećoj tvrtki po prihodima od prodaje u regiji uopće. S 2,8 milijardi eura prihoda ostvarenih od prodaje, Petrol grupa uvjerljivo drži poziciju druge po veličini energetske tvrtke u regiji.
Zbog visoke cijene nafte u 2010. godini u odnosu na 2009., tvrtke koje primarno posluju u sektoru nafte i naftnih derivata zabilježile su prosječan rast prihoda malo iznad 20%. Cijena električne energije prema kupcima manje se mijenjala u 2010. godini, te su tvrtke iz elektroenergetskog sektora zabilježile rast prihoda od prosječno 9%.
Najprofitabilnija energetska tvrtka u regiji prošle godine bio je HEP s 197 milijuna eura dobiti. Slijede ga NIS s 162 milijuna eura, INA s 131 milijun eura i HSE s 108 milijuna eura neto dobiti.
Najviše imovine u bilanci ima EPS, i to 5,9 milijardi eura, a slijede ga HEP s 4,6 milijardi eura i INA s 4,2 milijardi eura imovine.
U 2010. godini nisu zabilježene značajne promjene u vlasničkoj strukturi vodećih energetskih tvrtki. Petrol i Lukoil bili su među aktivnijim preuzimateljima manjih naftnih kompanija, nastojeći okrupniti svoj sektor maloprodaje. U elektroenergetskom sektoru fokus nije bio na prodaji vlasništva u tvrtkama, nego na pripremi izgradnje novih kapaciteta putem partnerstava sa stranim tvrtkama. U sljedećih nekoliko godina, očekuje se početak radova na većini takvih projekata u regiji.
