Obnova i otpornost:

• Većina direktora na svijetu smatra kako poremećaj zabilježen 2020. godine nije jednokratan te bi se poremećaji sličnih razmjera, uključujući poremećaje povezane s klimatskom krizom, mogli redovito javljati.
• Premda su se neki direktori uvjerili u otpornost svoje organizacije u 2020., većina njih još uvijek nije u potpunosti spremna za sljedeću krizu.
• U izvješću je izdvojeno pet „obilježja otpornosti“ koje organizacije trebaju poticati kako bi preživjele buduće, dugotrajne poremećaje.

Zagreb, 10. veljače 2021. – U najnovijem Deloitteovu Izvješću o otpornosti za 2021. istraženi su načini na koje su se organizacije nosile s burnim događajima u 2020. te utvrđena obilježja otporne organizacije, odnosno obilježja koja rukovoditelji mogu poticati kako bi osigurali veću otpornost u vlastitim društvima. Deloitteovo ispitivanje provedeno među 2.260 direktora u 21 državi potvrdilo je kako su organizacije koje planiraju i ulažu u anticipaciju poremećaja, bio to pojedinačni kibernetički napad ili razmahana zdravstvena pandemija, sposobnije odgovoriti na poremećaje, oporaviti se od njih i prosperirati. To potvrđuje tezu da su pravodobno djelovanje i prethodna priprema važni te da povećavaju održivost organizacije na temelju primjera iz prakse.

Nakon 2020. oporavak koji podrazumijeva otpornost na nove krize postat će ključni element uspjeha za poduzeća, što pokazuje i Deloitteovo izvješće, kojim je dokazano kako preko 60 % globalnih direktora smatra da bismo mogli svjedočiti povremenim ili redovitim poremećajima sličnog razmjera u budućnosti. Međutim, manje od trećine rukovoditelja uvjereno je kako bi se njihove organizacije mogle brzo prilagoditi i odgovoriti na buduće prijetnje.

Poduzeća se oduvijek suočavaju s poremećajima, no u proteklih su 12 mjeseci svjedočili dosad nezapamćenim izazovima koji ne popuštaju. Kombinacija globalne zdravstvene pandemije, društvenih i političkih nemira i sve gorih klimatskih događaja prisilila je organizacije na teške izbore, nove načine poslovanja i korjenite strateške promjene, i još tome nije kraj”, izjavio je Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea i partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. „Dok se nastojimo oporaviti i obnoviti poslovanje, put pred nama vjerojatno će biti još teže predvidjeti. Organizacije koje planiraju i ulažu u predviđanje budućih poremećaja imaju veće izglede za uspjeh, kao i one koje će realno sagledavati dugoročnije negativne utjecaje ove krize. Naše istraživanje izdvojilo je 5 glavnih elemenata uspjeha: spremnost na promjene, prilagodljivost organizacije, dobra suradnja unutar organizacije, vjerodostojnost lidera i odgovornost kako prema zaposlenicima i društvu.

Obilježja otpornosti

U Deloitteovu izvješću otkriveno je pet elemenata za uspješnu otpornost organizacije koji služe kao strateške, poslovne i kulturne smjernice. Otporne organizacije nisu nužno predvidjele događaje u 2020., no izdržale su snažne pritiske jer su omogućile i promicale agilne strategije, poticale kulturu prilagodbe te uvodile i djelotvornu uporabu naprednih tehnologija.

Prema rezultatima ispitivanja, organizacije koje su namjerno ugradile sljedeće elemente u poslovanje i kulturu imaju veće izglede da prebrode poremećaje i pridonesu ostvarenju „novog normalnog“. Riječ je o sljedećim obilježjima:

• Spremnost. Uspješni direktori izrađuju planove za sve scenarije, kratkoročne i dugoročne. Više od 85 % direktora čije su organizacije uspješno održale ravnotežu između kratkoročnih i dugoročnih prioriteta smatraju da su se vrlo učinkovito prilagodili događajima u 2020.; to isto misli manje od polovice organizacija koje ne smatraju da su održale ravnotežu između kratkoročnih i dugoročnih prioriteta.
• Prilagodljivost. Rukovoditelji prepoznaju važnost raznolikosti zaposlenika, osobito nakon godine kao što je 2020. Zbog toga je za budućnost organizacije, prema mišljenju direktora, fleksibilnost/prilagodljivost daleko najvažnija osobina zaposlenika. Skoro tri četvrtine ispitanika iz organizacija koje su uvele mjere za povećanje prilagodljivosti svoje radne snage, kao što su osposobljavanje ili prekvalifikacija, uvođenje programa preraspodjele zaposlenika ili fleksibilni uvjeti rada, izjavilo je kako njihove organizacije uspješno potiču otpornu poslovnu kulturu u usporedbi sa samo polovicom organizacija koje nisu uspostavile takve programe.
• Spremnost na suradnju. Direktori su istaknuli važnost suradnje unutar svoje organizacije, napomenuvši kako ona ubrzava donošenje odluka, ublažuje rizik i rezultira višim stupnjem inovacije. Dvije trećine ispitanika koji su izjavili kako su njihova društva uklonila prepreke unutar organizacije prije pandemije naveli su kako su događajima u 2020. upravljali bolje nego druga društva iz sektora. Tehnologija je bila ključna za suradnju tijekom pandemije. Samo 22 % ispitanih direktora izjavilo je kako su njihove organizacije posjedovale tehnologije potrebne za rad na daljinu prije pandemije. Četrdeset dva posto ispitanika razvilo je i uvelo navedene tehnologije iz nužde tijekom godine.
• Vjerodostojnost. Direktori razumiju izazov izgradnje odnosa povjerenja s ključnim dionicima, međutim mnogi smatraju da nisu dorasli zadatku. Više od trećine ispitanika nije bilo uvjereno da su njihove organizacije zadržale povjerenje između rukovoditelja i zaposlenika. U kontekstu pandemije, fizičko, emocionalno i digitalno povjerenje bili su od osobite važnosti. Organizacije koje su kao prioritete postavile fizičku sigurnost svojih zaposlenika i klijenata, mentalno zdravlje i raspoloženje svojih zaposlenika te sigurnost svojih podataka uspješnije su prebrodile 2020. godinu nego one koje to nisu učinile.
• Odgovornost. Većina direktora priznaje kako odgovornost poslovnog svijeta premašuje poslovne rezultate. Osamdeset sedam posto direktora koji su izjavili kako su uspješno uravnotežili sve potrebe svojih dionika smatraju kako bi se njihove organizacije mogle brzo prilagoditi i preusmjeriti kao odgovor na poremećaje. Ta je brojka skoro 50 postotnih bodova veća od razmjera direktora koji su istu stvar izjavili u organizacijama koje nisu uspješno uravnotežile potrebe svojih dionika.

Otpornost u budućnosti: poduzećima prioritet rješavanje pitanja klimatskih promjena

Ponekad rukovoditelji nisu svjesni svojih sposobnosti dok se ne nađu na kušnji. Na primjer, prije 2020., samo se 24 % direktora smatralo u potpunosti spremnima za vodstvo tijekom mogućih poremećaja te je samo 21 % njih bilo u potpunosti uvjereno da bi se njihove organizacije mogle brzo prilagoditi i preusmjeriti u slučaju potrebe. Međutim, usred pandemije te su brojke skočile na 34 %, odnosno 30 %, što upućuje na to da su događaji u 2020. nekim direktorima povećali razinu samouvjerenosti u pogledu otpornosti njihovih organizacija, ali i vlastite otpornosti. Ipak, 66 % direktora ne osjeća se potpuno spremnima voditi i 70 % njih nema potpuno povjerenje u sposobnost promjene smjera njihove organizacije i prilagodbe poremećajima.

Riječ je o zabrinjavajućem podatku s obzirom na to da su globalni direktori jasno izjavili kako poremećaji neće nestati: tri četvrtine direktora smatra da je razmjer klimatske krize sličan ili veći od razmjera pandemije bolesti COVID-19. Direktori smatraju da su klimatske promjene glavno društveno pitanje s kojim će se poduzeća susresti u sljedećem desetljeću (47 %), nakon čega slijede zdravstvena pitanja i sprječavanje zaraze (42 %) te nedostatak obrazovanja i osposobljavanja (39 %).

Opseg tih prijetnji naglašava hitnu potrebu da rukovoditelji uključe sve dionike i stave društveni napredak u središte svoje poslovne strategije“, naglasio je Bazianec. „Premda će promjene i poremećaji postati sastavnim dijelom naših života u budućnosti, rukovoditelji koji sada izgrade temelje otpornosti imat će veće izglede za uspjeh u budućnosti.