Novosti

Novi Zakon o fiskalizaciji u Republici Srpskoj

Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 15/22

Poreske vijesti, mart 2022.

Narodna skupština Republike Srpske na 20. redovnoj sjednici, održanoj 8. februara 2022. godine usvojila novi Zakon o fiskalizaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 15/22 – u daljem tekstu: Zakon). Stupanjem na snagu navedenog Zakona, prestaje da važi Zakon o fiskalnim kasama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 69/07, 1/11, 65/14, 21/15 i 58/19), s tim da su obveznici fiskalizacije dužni uskladiti svoje poslovanje s Zakonom u rokovima koji će biti propisani Pravilnikom o dinamici fiskalizacije. Dosadašnji obveznici fiskalizacije, dužni su da do momenta uspostavljanja fiskalne konekcije sa Poreskom upravom, prema odredbama Zakona, nastave da evidentiraju svaki pojedinačni promet robe i usluga preko fiskalne kase u skladu sa zakonom koji je važio do stupanja na snagu Zakona.

Predlagač Zakona je naveo da je cilj donošenja istog smanjenje sive ekonomije, zamjena sistema fiskalizacije koji je zastario i koji nije kompatibilan sa postojećim računarskim i softverskim sistemima, te smanjenje troškova inspekcijskog nadzora od strane Poreske uprave Republike Srpske. Za razliku od prethodnog zakonskog rješenja, predviđeno je da se inicijalni troškovi fiskalizacije kod obveznika finansiraju iz Budžeta Republike Srpske.

U odnosu na postojeći Zakon o fiskalnim kasama, gdje su u članu 5, istog propisane djelatnosti koje su oslobođene obaveze fiskalizacije, Vlada će Uredbom odrediti djelatnosti koje su oslobođene obaveze evidentiranja prometa putem elektronskog fiskalnog uređaja.

Zakon je u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu predvidio donošenje sljedećih podzakonskih akata:

  1. Uredbu o djelatnostima za čije obavljanje ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko elektronskog fiskalnog uređaja
  2. Pravilnik o fiskalnom računu
  3. Pravilnik o odobravanju operatera fiskalnog Sistema
  4. Pravilnik o odobravanju i upotrebi elemenata elektronskih fiskalnih uređaja, kao i registru elemenata elektronskih fiskalnih uređaja
  5. Pravilnik o dostavljanju podataka i generisanju oznake poslovnog prostora i mjesta prodaje
  6. Pravilnik o izvršenju mjere zabrane obavljanja djelatnosti
  7. Pravilnik o dinamici fiskalizacije

Novi Zakon o fiskalizaciji predstavlja unapređenje još uvijek postojećeg modela fiskalizacije, koji se u Republici Srpskoj primjenjuje od 2008. godine, a koji podrazumijeva sinhronizaciju podataka između fiskalnog uređaja i Poreske uprave jednom dnevno putem GPRS tehnologije. Novi sistem fiskalizacije zasniva se na blokčejn tehnologiji, te podrazumijeva da cjelokupan promet koji se registruje u prodaji u svakom trenutku bude evidentiran putem stalne internet veze, u vidu izdatog QR koda. Ukoliko postoji prekid internet veze, odnosno ukoliko ista nije dostupna na mjestu prometa, obveznik fiskalizacije dostavlja Poreskoj upravi podatke o izdatim fiskalnim računima odmah po uspostavljanju internet veze, a najkasnije u roku od pet dana od dana izdavanja fiskalnog računa. Novi Zakon je u članu 5. propisao koje elemente fiskalni račun mora obavezno da sadrži, a bitno je naglasiti da će u odnosu na sadržaj postojećeg fiskalnog računa, sadržati i podatke koje se odnose na iznos popusta koji je odobren kupcu.

Novim Zakonom je predviđena mogućnost provjere fiskalnih računa od strane kupaca i primaoca fiskalnih računa, na način da se isti mogu provjeriti odmah nakon njihovog izdavanja, u smislu da li su izdati u skladu sa Zakonom. Provjera fiskalnih računa će se detaljnije urediti pravilnikom o načinu provjere fiskalnih računa.

Postojeći fiskalni uređaj se zasniva na zaštićenoj memoriji i modulu za GPRS komunikaciju, a navedena tehnologija i uređaji su zastupljeni na tržištu već tridesetak godina i smatraju se zastarjelom, jer je proizvodnja takvih uređaja skupa, a mogućnosti ograničene i nisu prilagođene potrebama današnjice. S druge strane, fiskalni uređaji nove generacije se zasnivaju na kvalitetnim i naprednim sigurnosnim elementima i mogućnostima kojima uređaj raspolaže, a kako je jezgro sistema generisanje QR koda, koji je izgrađen od sigurnosnih elemenata, ti elementi moraju biti izrađeni po najvišim svjetskim standardima.

Elektronski fiskalni uređaj sastoji se od sljedećih elemenata:

  • procesor fiskalnih računa,
  • bezbjednosti element i
  • elektronski sistem za izdavanje računa.

Zakon u članu 9. propisuje da elektronski fiskalni uređaj može da koristi:

  1. lokalni procesor fiskalnih računa, koji omogućava izdavanje fiskalnih računa čak i u slučaju privremenog ili trajnog prekida internet veze, ili
  2. virtuelni procesor fiskalnih računa, koji se nalazi u Sistemu za upravljanje fiskalizacijom i koji omogućava izdavanje fiskalnih računa isključivo kroz stalnu internet vezu u realnom vremenu.

Obveznik fiskalizacije je dužan da na svakom mjestu prometa koristi fiskalni uređaj koji posjeduje lokalni procesor fiskalnih računa, s tim da, na osnovu odobrenja Poreske uprave, može koristiti virtuelni procesor fiskalnih računa, u slučaju da nije moguće koristiti lokalni procesor.

Zakon je u članu 8. propisao postojanje operatera fiskalnog sistema, gdje se isti definiše kao je jedno ili više privrednih društava odobrenih od Poreske uprave (uz ispunjenje propisanih uslova), koji je dužan da poreskom obvezniku omogući usklađivanje poslovanja sa ovim zakonom kroz procese implementacije, održavanja i podrške elektronskih fiskalnih uređaja.

Pored operatera, Zakon definiše dobavljača elektronskog sistema za izdavanje računa kao privredno društvo ili preduzetnik, koji obvezniku fiskalizacije isporučuje hardversko ili softversko rješenje potrebno za rad elektronskog fiskalnog uređaja odobrenog od Poreske uprave.

Kada su u pitanju kaznene odredbe, slično kao i kod Zakona o fiskalnim kasama koji se još uvijek primjenjuje, pored novčanih kazni, propisane su i kazne koje se odnose na mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u slučaju kada se ne vrši evidentiranje ostvarenog prometa, u trajanju od 30 dana, odnosno 60 dana ako se ponovo izvrši navedeni prekršaj u roku od godinu dana od izvršenja prvog prekršaja.

Kontakti:

Miroslav Džabić
Menadžer
mdzabic@deloittece.com
+ 387 (51) 223 507

Žarko Mionić
Menadžer
zmionic@deloittece.com
+ 387 (51) 223 500

Miroslav Brkić
Viši konsultant
mibrkic@deloittece.com
+ 387 (51) 224 992

Je li Vam ovo bilo korisno